(17/10/2013)

Promjena.

Male velike stvari što život znače.

Gledam svakodnevno svijet oko sebe. Sve užurbaniji, sa sve višim “standardima” života. Štancaju se svakodnevno novi modeli svega i svačega, sve “must have” sitnice i stvarčice. Smišljaju se  svakakvi financijski proizvodi i modeli, teatralni nazivi i marketinški pristupi. Sve nešto bez čega ne možemo. Kažu.

Jer,

kako ćemo kvalitetno živjeti bez vanjskih pomagala?

Gledam ljude oko sebe…

Sve više pogrbljeni, ukočeni, tmurniji, ali ipak – okruženi tim čudima tehnologije.

Užurbani, sve ovisniji o svim tim” must have” stvarčicama i sitnicama. Sve skloniji “novim” konceptima moralnosti, “novim” pravilima igre u kojima su laž, obmana i nečovječnost jedni od favorita.

Ako ih sve više primjenjujemo i sve duže slušamo, postati će “novi” običaji i uzance.

Jer

Svijet ide naprijed, kažu…

Ipak,  mi smo civilizirani ljudi, kažu…

Promjena.

Gledam zalazak sa svoga prozora, svake večeri drugačiji, svake večeri posebniji.

Gledam nebo na kojem priroda svakodnevno oslikava nove detalje.

Gledam more …svaki dan drugačije, danas bonaca, sutra mareta. Danas sivo, sutra plavo.

Gledam promjene boja, iz zelene u smeđu, iz jarkih u zagasitije, jesenje tonove prirode.

I pitam se, da li nekome to još uvijek nešto znači?

Da li imamo vremena išta primijetiti ?

Predahnuti od tih “I” stvarčica, odmaknuti pogled s “tehnološkog napretka”, uzeti “time out” od civilziranog društva …Posvetiti se sadržaju umjesto formi……i primijeti te male velike stvari… koje meni, još uvijek…život znače…

Promjena.